Grad Rybnik nalazi se u južnom dijelu Poljske u pokrajini Šlezija. U 19. stoljeću Rybnik postaje važno središte rudnika ugljena, stoga su danas Rybnik i Šlezija najveća rudarska zona u Poljskoj, a i u Europi. Područje grada s velikim rudnicima i elektranama važna je gospodarska regija u Poljskoj, a ujedno i središte glazbe, s poznatom Szafrankowie Brothers State glazbenom školom i filharmonijskim orkestrom. Rybnik je grad koji je proglašen među najboljim poljskim gradovima kao „Professional Commune Investors Friendly“ te je ulaganjem sredstava iz EU fondova u infrastrukturu valorizirao industrijsku tradiciju-rudnik „Guido“ koj slovi za jedan od najpoznatijih svjetskih turističkih i kulturnih atrakcija obnovljenih rudnika. Suradnja Grada Rybnika s Gradom Labinom i Gospodarskom komorom Istre uspostavljena je 2010. godine zahvaljujući Industrijskoj i gospodarskoj komori okruga Rybnik, čiji je predsjednik Mr. Adrzej Žylak, Hrvatskoj i Istri otvorio vrata Rybnika i Šlezijske pokrajine.

Grad Rybnik kao turističko i industrijsko središte Poljske dobar je primjer dobre prakse u Europi i svijetu na području valorizacije i obnove rudarskog nasljeđa. Rybnik kao najbolji europski primjer korištenja sredstva iz fondova Europske unije za obnovu i valorizaciju napuštene industrijsko rudarske baštine rudnika "Guido", najbolji je savjetnik kako unaprijediti razvoj gospodarstva i turizma putem projekta regionalne suradnje i korištenja fondova Europske unije . Posebno značenje partnera je i u ideji da se labinski rudnik uredi po uzoru na rudnik "Guido", kako je predloženo prilikom susreta profesora poljskog fakulteta za rudarstvo i geologiju i stručnjaka Rudarsko-geološkog-naftnog fakulteta u Zagrebu. Također, povezivanjem gospodarskih komora Grada Rybnika i Istarske županije stvaraju se uvjeti za bolju konkurentnost istarske regije, kao i za privlačenje investicija.

Carbonia je rudarski grad s 29 365 stanovnika, smješten na jugozapadu Sardinije. Izgrađen je 30-ih godina 20. stoljeća u svrhu smještaja radnika zaposlenih u rudnicima izgrađenim u doba fašističkog režima kako bi se zadovoljile tadašnje potrebe za energijom. Dokaz izvorne rudarske povijesti je i sam naziv Carbonia što u prijevodu znači mjesto ili zemlja ugljena. Carbonia i Labin imaju sličnu društvenu povijest temeljenu na rudarenju, razvitku i propadanju ugljenokopne iskopne djelatnosti. Labin, Raša i Carbonia uspostavili su suradnju s ciljem održavanja prijateljskih odnosa i unapređenja već postojećih veza, kojima bi se unaprijedio razvoj gradova te omogućio bolji i svestraniji protok ljudi i informacija. Stoga je 30. rujna 2009. godine u Carboniji potpisano Pismo namjere o bratimljenju gradova Labin, Carbonia i općine Raša.

Specifična rudarska i graditeljska baština i arhitektura Labina, Carbonije i Raše najsnažniji su motiv za povezivanje i suradnju gradova u cilju prenošenja iskustva i primjera dobre prakse kako bi se kandidiranjem projekata za fondove EU iznašla financijska sredstva za zaštitu bisera rudarske graditeljske baštine i rudarenja koje je bitno odredilo zbivanja na Labinštini posljednja dva stoljeća. Uloga partnera u projektu je prvenstveno predstaviti Talijanski centar kulture rudarstva kao razvojni resurs i primjer inovativnog projekta i iskorištavanja vlastitih potencijala kao osnovu za revitalizaciju industrijsko kulturne baštine, kao i predstavljanje iskustva u pripajanju europskoj kulturnoj ruti industrijskog rudarskog nasljeđa. Naime, iako se na Sardiniji još uvijek kopa ugljen, Carbonia, za razliku od Labina, ima vrlo sadržajan rudarski muzej koji je 2012. godine postao dio European Route of Industrial Heritage (ERIH) i to u sklopu dvije teme: rudarska industrija i industrijski krajobraz.

Idrija je grad i središte istoimene općine u zapadnoj Sloveniji koji već stoljećima svoje postojanje duguje rudnicima žive, nekad najbogatijim na svijetu. Kako su upravo u Idriji Europljani ponovno otkrili živu 1490. godine te su sačuvani dijelovi nekada najvećeg kompleksa za vađenje žive na svijetu, Idrija je 2012. godine upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi pod nazivom "Baština žive". Osim rudnika žive, Idrija je poznata i po zavidnoj zbirci poznate idrijske čipke. Bratimstvo između Labina i Idrije uspostavljeno je krajem 70-ih godina prošloga stoljeća, no nakon raspada bivše države Jugoslavije veze između ova dva grada nisu više bile toliko učestale. Suradnja je ponovno obnovljena 2006. godine, a uspostavljeno bratimstvo neformalne je prirode. Prvi korak prema ponovnoj suradnji bio je susret gradonačelnika Labina i gradonačelnika Idrije u Labinu na Dan rudara, 2. ožujka 2008. godine, a u cilju obnove nekadašnje bliske veze temeljene na rudarskoj prošlosti i tradiciji.

Uloga grada Idrije u projektu je predstavljanje glavnih aktivnosti i pristup ideji o preuređenju rudnika, prezentacija muzejskih i turističkih programa te novih programa razvoja Geopark Idrije kojim se dodatno ističu lokalne specifičnosti. Partnerov doprinos projektu je i pozitivan primjer sjedinjenja prirodnog bogatstva s kulturnim nasljeđem kroz muzeje, informativne centre, restorane, agroturizme te trgovine s lokalnim rukotvorinama. Time se potiče i podražava zanatski obrt, ruralni razvoj te očuvanje i zaštita okoliša kao temelj dugoročnog prosperiteta i kvalitete življenja te osnova za budući gospodarski razvitak. Geopark idrija sadržava ne samo prirodnu baštinu, već i arheološku, povijesnu, tehničku i kulturnu. Dio je europske mreže geoparkova (European Geopark Network - EGN) - pod UNESCO-vim okriljem.

Velenje je općina u središnjoj Sloveniji u jugozapadnom dijelu pokrajine Štajerska. U 19. stoljeću otvara se rudnik ugljena. Zahvaljujući rudniku mjesto se brzo razvija te nakon Drugoga svjetskog rata 1959. godine Velenje dobiva položaj grada. Godine 1991. osnovan je Rudarski muzej Slovenije u napuštenom dijelu rudnika Škale. Grad Labin i Općina Velenje uspostavili su međusobnu suradnju 2010. godine u projektu ATRIUM (Architecture of Totalitarian Regimes in Urban Managements) financiran iz South-East Europe transnacionalnog programa. Velenje i Labin, osim bivših rudnika ugljena, vežu i primjeri zajedničkog arhitektonskog nasljeđa – zgrade, urbani krajolik, i sl. nastalog u vrijeme totalitarnih političkih režima. Cilj suradnje je poticanje zajedničkog shvaćanja povijesnog i kulturnog identiteta kao važnog resursa razvoja lokalne sredine, a u konačnici uspostavljanje transnacionalne kulturne rute na području jugoistočne Europe te odobrenje certifikata "Kulturne rute" Vijeća Europe.

Općina Velenje vrlo je aktivna u prekograničnim suradnjama te je dosad surađivala s gradovima iz različitih dijelova Europe. Po ulasku Slovenije u Europsku uniju bila je među prvim slovenskim općinama koja se pripremila za dobivanje sredstava iz europskih fondova i to kroz osnivanje takozvane „Projektne skupine za EU projekte“. Kao partner u projektu europski je primjer dobre prakse na području obnove okoliša i uklanjanja negativnih posljedica rudarenja. To, kroz europske projekte nastoji predstaviti i primijeniti u vlastitoj okolini dobre prakse drugih gradova. Kroz ovaj projekt predstavit će iskustva u povlačenju sredstva za programe očuvanja kulturnoga nasljeđa, izgradnju objekata za razvoj poduzetništva, infrastrukture za turizam i obrazovanje mladih, kao i za okolišnu infrastrukturu. Projektom se otvara i mogućnost uspostavljanja partnerstva s regijom i razmjena iskustva u cilju kvalitetne pripreme za korištenje fondova EU.

Općina Banovici rudarsko je mjesto u sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini koje povezuje dva industrijska centra Tuzlu i Zenicu, odnosno kantone Tuzlanski i Zeničko-Dobojski. Godine 1946. započela je izgradnja modernog rudarskog naselja gradskog karaktera koje preuzima sve funkcije za šire područje, a time razvija i svoje ekonomsko značenje. Stoga ne čudi da je rudarstvo, odnosno eksploatacija ugljena osnovna pretpostavka privrednog i društvenog razvoja ove općine. Rudnik "Banovići" jedan je od rijetkih primjera iskopnih djelatnosti na europskom području. Danas rudnik crnog ugljena "Banovići" s 2 700 zaposlenih, proizvodi preko 1 500 000 t ugljena od čega se 70% plasira za potrebe Elektroprivrede BiH, a ostatak industriji i širokoj potrošnji. Suradnja između Labina i Banovića uspostavljena je prošle godine u rujnu prilikom prisustvovanja delegacije Labina svečanosti obilježavanja Dana Općine Banovići. Rudnik crnog ugljena član je Europskog udruženja rudnika „EURAKOAL“ od 2005. godine.

Namjera partnera u projektu je razvijanje međusobnog razumijevanja i poštivanja s ciljem da se ostvare i unaprijede trgovinski, kulturni i društveni odnosi. Rudnik kao primjer aktivne proizvodnje ugljena zapošljava rudarske inženjere koji posjeduju i praktično iskustvo u rudniku. Time pružaju mogućnost stvaranja aktivnog dijaloga između profesionalca u projektu kao i razvijanje novih oblika zajedničkih resursa industrijske baštine. Obzirom da je BiH država potencijalni kandidat u procesu pristupanja Europskoj uniji, sudjelovanje u projektu omogućit će jedinici približavanje europskim zemljama učesnicama projekta i stvaranje osjećaja europskog identiteta utemeljenog na zajedničkim vrednotama, povijesti i kulturi te potaknuti stvaranje međunarodnih mreža i partnerstava. Polazeći od ideje zajedničke pripadnosti Europskoj uniji, Labin i Banovići obilježili su Dan Europe 9. svibnja 2014. godine potpisivanjem Pisma namjere o suradnji i prijateljstvu prilikom susreta svih projektnih partnera.

Grad Labin jedinica je lokalne samouprave koja teritorijalno obuhvaća sedam naselja smještenih na istočnoj strani Istre. Jedan od oblika međunarodne suradnje, koju Labin njeguje već duži niz godina, je slična društvena povijest temeljena na rudarenju koja je proizvela urbana naselja s istovrsnom matricom. Rudarstvo zauzima važno mjesto u povijesti labinskog kraja. Jedinstveni spomenik labinske povijesti, rudnik kamenog ugljena, koji je 30-ih i 40-ih godina prošlog stoljeća bio jedno od najvećih tehnoloških dostignuća na području rudarenja u svijetu, danas čini povijesnu, industrijsko-kulturnu baštinu koja se želi valorizirati na način da upravo ona bude zamašnjak i novi sadržaj daljnjem pozicioniranju Labina kao turističke i gospodarske destinacije.

Projektom Grad Labin želi razvijati suradnju u namjeri da se ostvare i unaprijede međusobni odnosi partnera u projektu temeljeni na izvornoj zajedničkoj povijesti s posebnim osvrtom na obnovu i valorizaciju baštine industrijske arheologije te općenito urbanih naselja povezanih s iskopnom djelatnošću. Uzevši u obzir da je rudarstvo imalo iznimni gospodarski značaj za razvoj Labina, kao i da rudarsko nasljeđe predstavlja potencijal za njezin budući gospodarski i turistički razvoj, zaštita i očuvanje rudarske tradicije i graditeljske baštine, kao dijela arhitektonske i kulturno-povijesne baštine ovog dijela Istre i njena prenamjena u rudnik kulture, vitalan je interes Grada Labina pretvarajući ga u urbani centar šire okolice. U trenutku kada je Republika Hrvatska pri kraju puta punopravnog članstva Europskoj uniji, Labin svojim geografskim položajem i antifašističkim identitetom te bogatstvom industrijske i kulturne baštine daje svoj doprinos jedinstvu različitosti europske obitelji.

Općina Raša susjedna je općina Grada Labina te u svom sasatavu ima dvadeset i tri naselja. Smještena je južno od Labina te je kao najmlađi grad u Istri, izgrađena u svega petsto četrdeset sedam dana kao jedan od niza novo izgrađenih gradova u doba tzv. fašističke ere. Uz Carboniju jedan je od dvanaest planskih gradova izgrađenih odlukom talijanske vlade Benita Mussolinija. Rudarska djelatnost raškog područja seže u 17. stoljeće od kada potječe zasad prva poznata koncesija za vađenje ugljena u dolini Krapna. Do 1966. godine odvijala se intenzivna rudarska djelatnost. Nakon drugog svjetskog rata Raša je, s jedne strane zbog svoje fašističke prošlosti sistematski zapostavljana i prepuštena propadanju, a s druge strane kao proizvođač dragocjenog "crnog zlata" veličana i poštovana. U doba jugoslavenske uprave integrirana je u općinu Labin, da bi potom u novoj Hrvatskoj državi 1993. godine iznova dobila status samostalne općine. Otada se sustavno vrše napori za valorizaciju ovog nekada izuzetno značajnog rudarskog središta.

Za partnera projekt je od iznimnog značaja upravo za obnovu i valorizaciju Raše kao rudarskog središta Istarske županije. Antifašistički identitet i bogata rudarska prošlost Raše nesumljivo je pozicioniraju visoko na listi proiriteta obnove i regionalnog razvoja jedinica lokalne samuprave u regiji. Upravo su zaštita bogate rudarske baštine i specifična graditeljska baština i arhitektura fašističkog doba snažan motiv povezivanja Općine Raša s partnerima u projektu. Sudjelovanjem u projektu općini se omogućuje upoznavanje s primjerima najbolje prakse u Europi, a i u svijetu u području valorizacije i očuvanja rudarske baštine. Obzirom da je djelatnost lokalne samuprave u funkciji građana, projektom, kroz primjere dobre prakse, educirat će svoje građane o važnosti njihovog aktivnog uključivanja u području očuvanja rudarske baštine.